субота, 15. децембар 2007.

Linux se širi u preduzeća

Prelazak na Linux može da bude velika stvar. Sigurno, on je jeftiniji, pouzdaniji i fleksibilniji - ali šta uraditi ukoliko nešto krene onako kako ne bismo želeli?

U svetu poslovnih korisnika koji je sve veći i u kojem važi uverenje da je potrebno da Unix bude kompleksan i skup i da je Windows brzo i prljavo B rešenje, ideja o dobijanju robusnog, nadogradivog i iznad svega besplatnog operativnog sistema još uvek nije zaživela u pravoj meri.

Srećom po Linux, struktura podrške se u poslednje vreme značajno popravlja oko ovog operativnog sistema – čime on lagano postaje favorit kompanija koje su uvek podržavale Unix, a to su IBM, HP, Novell i Sun. Podržani od strane integratora sistema, ohrabreni tehnologijom koja se stalno unapređuje organizacije svih vrsta se odlučuju da koriste Linux za opseg raznih pa čak i kritičnih primena.

Rastuća popularnost Linux-a se ogleda u statistici njegovog udela na tržištu. Najnovije cifre do kojih je došao IDC-ov Worldwide Quarterly Server Tracker ukazuju da Linux serveri mogu svojim proizvođačima da donesu oko 13.6% dobiti sa kompletnog tržišta servera što u novcu iznosi oko $1.8 milijardi tokom drugog kvartala ove godine. Ovo je 19% uvećanje kada je u pitanju prihod u odnosu na prošlu godinu i čvrst dokaz da je platforma svakim danom sve više i više jača.

Jednako važna je međutim i promena uloge Linux-a. Mnogo drugačiji od svoje originalne uloge kada je bio samo File-and-print server, Linux sada upravlja servisima koji uključuju kritične baze podataka, poslovne aplikacije, virtuelizaciju image-a drugih operativnih sistema kao i masivne računarske grupe izgrađene od velikog broja servera.

Zahvaljujući svojoj pristupačnoj kodnoj osnovi kao i jačom podrškom nezavisnih kreatora softvera, Linux postaje istinski operativni sistem za svakog korisnika. Da li je ovo potpuno tačno? Uprkos godina entuzijatističkih predviđanja, Linux je i dalje pomalo zapostavljen kada je u pitanju desktop tržište. Ova situacija i dalje traje uprkos uspehu koji je postigao Ubuntu. Ova činjenica i ima i nema preterano veliki uticaj na važnost Linux-a kao serverske platforme.

Rastuća popularnost Web baziranih aplikacija je još jedan segment koji će u budućnosti veoma uticati na odluke poslovnih korisnika koji operativni sistem primeniti u preduzećima. Takođe, uvek će isto tako postojati određene aplikacije koje neće biti dostupne na Linux-u: sve što je bazirano na .NET arhitekturi ili na primer grafički intenzivni alati koji više su naklonjeni Windows-u. Prema tome, koliko god se čvrsto odlučili ili više voleli neki operativni sistem (u ovom slučaju Linux) vrlo je važno da radite na strategiji koja će vam omogućiti i sinhronizaciju podataka sa drugim operativnim sistemima.

Na primer, čuvanje podataka zasebnim okruženjima, kao što su storage area mreže, neutralni fajl serveri ili platformski agnostičke baze podataka kojima se lako može pristupiti sa bilo koje platforme. Ovo i dalje zahteva pažljivo planiranje i izvršenje, ali bogatstvo doživljaja koji nudi Linux znači da više nema mogućnosti da budete bez podrške i izloženi rizicima. Ovo će takođe verovatno nagnati određeni broj kompanija da prekinu svoje veze sa Windows platformama jer se odluka o ovako nečemu bazira često na onome šta je najbolje za poslovanje firme.


Evo adrese odakle možete da skinete Ubunt ili da ga potpuno besplatno naručite,ja sam to već uradio i sledeći put kada budem rušio sistem,instaliraću "pingvina" da vidim šta može,a sa ove adrese možete da skinete bilo koju drugu distribuciju Linux-a