Intel-ov šef tehnologija, Justin Rattner, naveo je u svojoj uvodnoj reči na forumu, da napredak u tehnologijama ima sve izglede da omogući da se predviđanja prema kojima bi se pojavile mašine koje su inteligentnije od čoveka ostvare ranije nego što se to mislilo.

Rattner je svoje stanovište bazirao na ideji o tehnološkoj singularnosti ili rapidnom progresu, koju je kreirao inovator i stručnjak za veštačku intelgenciju Ray Kurzweil. U blogovima i govorima, Kurzweil navodi da veruje da inteligencija mašina može da nadvlada inteligenciju čoveka.
On takođe navodi da veruje da su tehnološke promene tako brze i duboke da će dovesti do besmrtnih softverski baziranih ljudi i ultravisokih nivoa inteligencije. Najopštija ideja singularnosti je bazirana na veštačkoj inteligenciji, ali ona ide i dalje, navodi se sa Singularity instituta za veštačku inteligenciju, baziranom u mestu Palo Alto. Ona takođe uključuje međuveze mozak-računar kao i genetski inženjering.
Kroz video diskusiju na forumu, Kurzweil je naveo da mašine komuniciraju jedna sa drugom brzinama od milijardi bitova u sekundi. Sa druge strane, ljudski neuroni šalju signale maksimalnom brzinom od 150 m/s. Isto tako većina ljudskih neurona može da ide brzinom od maksimalno 200 puta u sekundi, dok poređenja radi, brzine u modernim računarima su oko 2GHz, što je razlika od 10 miliona puta.
Na istom događaju, Tan Le, predsednik i su-osnivač kompanije Emotiv Systems, demonstrirao je primer interfejsa mozak-računar. Emotiv, bazirana u San Francisco-u koristi međuvezu mozga i elektroencefalografije ili EEG tehnologiju. Mozak-interfejs tehnologija funkcioniše na prinicipu pronalaženja električnih aktivnosti mozga određene osobe i njihove obrade tako da računar prima komande direktno iz mozga.
Ovo se dešava posmatranjem električnih impulsa koji se emituju iz moždanih ćelija osobe ili neurona preko EEG, ne-invazivne tehnologije. Ovi imulsi se šalju kroz kompanijin EPOC uređaj koji može da detektuje 30 različitih emocija, izraza lica i radnji. Rattner je u svojoj uvodnoj reči govorio i o istraživanjima koja kompanije Intel sprovodi u ovoj oblasti.

On navodi da istraživači rade na svojim sopstvenim verzijama transformatora kao što su oni koji vrše transformaciju od vozila u robota koji govori. Kompanija vrši istraživanja o malenim robotima nazvanim „catoms“ koji mogu da menjaju formu uređaja. Prema kompaniji Intel, ovi catom-i mogu da promene oblik računara tako da on izgleda kao džepni računar i zatim da ga promene u uređaj oblika slušalice koji će se koristiti kao mobilni telefon. Sve ovo deluje kao naučna fantastika barem za sada.
Zatim, tu su i roboti. Rattner je prilikom svog izlaganja prikazao dva prototipa robota koji su razvijeni od strane kompanije Intel, a koji koriste percepciju, manipulaciju i veštačku inteligenciju. Rattner je demonstrirao kako jedan robot može da oseti objekat pre nego što ga dodirne. Druga demonstracija je prikazala robota koji prepoznaje lica, razume komande i izvršava ih. Prema navodima Rattner-a svi ovi eksperimenti se još uvek nalaze u ranoj fazi razvoja ali da treba očekivati rezultate u budućnosti.
0 comments:
Постави коментар